Upoznajte digitalni tim iz Krajine koji je turistima uštedio pola dana i promijenio način snalaženja kroz Nacionalni park Una

U vremenu kada je informacija dostupna na svakom koraku, paradoksalno je da turisti često izgube sate pokušavajući pronaći prave podatke. Upravo taj problem prepoznat je u Krajini, gdje su posjetioci Nacionalnog parka Una nerijetko polovinu dana trošili na traženje lokacija, aktivnosti i osnovnih smjernica. Rješenje je stiglo iz Bihaća, u vidu aplikacije Japodium iza koje stoje Anes Mulalić i Alen Anadolac, tim koji sistemski razvija i oblikuje ovu digitalnu platformu s jasnom vizijom i dugoročnom vrijednošću.

Naš sagovornik je Alen Anadolac, produkt dizajner iz Bihaća, grada u kojem je rođen i u kojem i danas živi i profesionalno djeluje. Više od deset godina bavi se razvojem digitalnih proizvoda, vodeći procese od ideje i postavljanja strukture do izgradnje funkcionalnih, stabilnih i sigurnih sistema.

Njegov fokus je arhitektura digitalnih sistema, način na koji aplikacije funkcionišu, kako korisnici komuniciraju s njima, te kako se sistemi grade da budu stalabilni i dugoročno održivi. Kako ističe, razumijevanje procesa dolazi prije tehnologije.

Zaposlen je u Nacionalnom parku Una, gdje vodi sigurnost mreže i razvoj digitalne infrastrukture, te upravlja enterprise bespilotnim letjelicama u specijalističkim operacijama.

Paralelno djeluje u međunarodnoj IT i cloud kompaniji evoila, gdje obavlja funkciju Lead Product Designera i učestvuje u razvoju naprednih digitalnih i infrastrukturnih rješenja za evropsko tržište.

Specijaliziran je za projektovanje stabilnih, skalabilnih i sigurnosno otpornih sistema. Digitalne proizvode gradi tako da budu funkcionalni, dugoročno održivi i zaštićeni od zlonamjernih napada i neovlaštenog pristupa.

Od znatiželje do vlastitih alata

Govoreći o svojim počecima, Anadolac za Forbes BiH naglašava da ga je oduvijek zanimalo ono što se ne vidi na prvi pogled.

„Kada je riječ o digitalnim sistemima, mene je zanimalo šta je iza programa, iza aplikacije. U suštini, kakav je proces nastanka jedne aplikacije. Na tom putu istraživanja pronašao sam se u tome i odlučio krenuti razvijati vlastite alate i aplikacije. Posljednji uspješan projekat je Japodium”, kaže za Forbes BiH.

Za njega razvoj nikada nije bio samo pitanje dizajna, već strukture, logike i dugoročne održivosti.

Japodium kao odgovor na konkretan problem na terenu

Ideja za aplikaciju nije nastala u kancelariji, već posmatranjem stvarnih situacija.

„Vidjeli smo turiste koji dolaze na naš teren i slabo se snalaze. Pola dana bi im prošlo u traganju za informacijama šta trebaju vidjeti i koje su aktivnosti dostupne. Ušli smo u suštinu problema, tražili rješenje i na kraju uspjeli napraviti digitalni proizvod koji taj problem otklanja. Uspješna aplikacija je ona koja riješi problem“, govori nam.

Japodium je mobilna aplikacija koja objedinjuje sadržaje i aktivnosti Nacionalnog parka Una, ali i olakšava dolazak do konkretnih lokacija.

„U suštini su to dvije automatizacije. Jedan dio omogućava korisnicima da unutar aplikacije rezervišu određene aktivnosti, a drugi dio je navigacija do željene lokacije. Prošle godine smo, samo na opciji odlaska do lokacije, zabilježili veliki broj zahtjeva. Analitika pokazuje da ljudi tu funkciju zaista koriste i to nam je potvrda da smo napravili koristan proizvod”, kaže naš sagovornik.

Posebno naglašava da sistem ne zavisi u potpunosti od vanjskih platformi.

„Imamo vlastiti CMS sistem kojim upravljamo sadržajem. Fotografiju i tekst nove lokacije možemo dodati za pet minuta. Postavljamo svoje oznake i ne ovisimo o Google pinovima, druge navigacije koristimo samo kao pomoć. Japodium je most između sadržaja i dolaska do određene lokacije“, kaže Alen.

Istraživanje kao temelj razvoja

Proces izgradnje digitalnog sistema, prema njegovim riječima, počinje istraživanjem.

„Istraživanje je najbitnije. Unutar našeg tima metodologija je 90 posto istraživanja, a deset posto realizacija. Komuniciramo putem dijagrama, analiziramo koje su opcije dobre, koja automatizacija ima smisla, šta korisnik treba vidjeti u sučelju aplikacije. Kada postavimo dobru arhitekturu, tada kreće implementacija.“

Sigurnost je, dodaje, prioritet od samog početka.

„Ako je arhitektura dobra, sistem može rasti bez problema. Sigurnost i stabilnost su jednako važni kao i funkcionalnost”, naglašava.

Povratne informacije korisnika kao smjernica razvoja

Razvoj aplikacije ne završava njenim lansiranjem.

„Povratna informacija korisnika nam je najvažnija. Dobijali smo prijedloge da dodamo nove opcije i trudimo se da u narednom periodu uvedemo dodatne i napredne funkcionalnosti kako bi planiranje boravka bilo još jednostavnije.“

Trenutno rade na naprednoj tražilici koja će korisnicima, na osnovu njihove lokacije, nuditi sadržaje u određenom radijusu.

„Želimo da osoba koja koristi aplikaciju odmah vidi šta može posjetiti u krugu od tri do deset kilometara, bez dodatnog traženja.“

Umjetna inteligencija kao podrška sistemu

Umjetna inteligencija već ima svoje mjesto u njihovom radu.

„Pretežno je koristimo unutar tima za analizu izvještaja i automatizacija. Čovjek koliko god sistemski razmišlja, umjetna inteligencija je naprednija od čovjeka. Na osnovu tih izvještaja koje mi pošaljemo, on nam učita i da neke ideje koje čovjek ne može ni zamisliti, pogotovo kada je riječ o greškama i propustima. Umjetna inteligencija je širok pojam i zaista se s njom puno stvari može unaprijediti”, smatra on.

U planu je i razvoj AI asistenta unutar aplikacije.

„U budućnosti želimo razviti AI dio koji će moći govoriti o lokacijama i odgovarati na pitanja, ali na osnovu naših podataka, ne samo informacija dostupnih na internetu.“

Fokus na sigurnost digitalnih sistema

Pored razvoja funkcionalnosti, sve više pažnje posvećuju cyber sigurnosti.

„Danas se aplikacije i web stranice vrlo brzo naprave, ali malo ko razmišlja o posljedicama. Veliki broj stranica u javnom i privatnom sektoru baziran je na gotovim rješenjima, što često znači i veći rizik od sigurnosnih propusta.“

Zbog toga planiraju proširiti tim stručnjacima iz oblasti cyber sigurnosti.

„Prepoznali smo problem i sada radimo na okupljanju ljudi s dugogodišnjim iskustvom. Najvažnije je da se institucije i kompanije posavjetuju s ozbiljnim development timovima i naprave procjenu stanja svojih sistema“, objašnjava Anadolac.

Posebno ističe problem phishing napada.

„Svaki dan se neko upeca na lažni link i ostavi svoje podatke, a nemamo platformu gdje to može prijaviti. Kada smo uočili taj problem, počeli smo razmišljati kako ga predstaviti javnosti i ponuditi konkretno rješenje”, dodaje Anadolac na kraju razgovora za Forbes BiH.

Iz Bihaća tako dolazi priča o digitalnom sistemu koji nije nastao radi trenda, već radi potrebe. Nisu spašavali turiste, već su im uštedjeli vrijeme, pojednostavili kretanje i omogućili da boravak u Krajini provedu istražujući prirodu, a ne tražeći informacije.